Finansije i Osiguranje - Crna Gora

30-50 hiljada prevarenih žiranata

Nivo zaduženosti građana Crne Gore trenutno je oko 800 miliona eura.

Preko 200 hiljada crnogorskih građana su korisnici kredita ili su žiranti, dok je čak 30-50 hiljada onih koji otplaćuju tuđe kredite, saopšteno je na sjednici Odbora za ekonomiju finansije i budžet na kojj je saslušan bankarski ombudsman. Ipak, oko 1.000 građana u protekloj godini obratilo se za pomoć ombudsmanu.

Preko 200 hiljada građana u Crnoj Gori je kreditno zaduženo, dok nivo zaduženosti građana dostiže 800 miliona eura, saopšteno je na sjednici Odbora za ekonomiju finansije i budžet. Crnogorski bankarski ombudsmanu Halil Kalač kaže da se svega 1.015 građana u protekloj godini obratilo za pomoć toj instituciji:

"Osnovni prigovor svih tih klijenata ili žiranata koji su se obratili bankarskom ombudsmanu jeste teškoće u vraćanju kreditnih obaveza i nerazumijevanje banaka za stanje u koje su se našli."

Veliki problem je i to što brojni građani zloupotrebljavaju jemstvo, kaže Kalač. To je potvrdila i Ana Savićević iz Nevladine organizacije "Građanski i bankarski ombudmsan" koja kaže da je u našoj zemlji oko 30-50 hiljada prevarenih žiranata a najveći krivac za to su, smatra, mikrofinansijske institucije:

"To je nešto nevjerovatno da se pod plaštom zakona Udruženja bankara, Centralne banke i Bankarskog ombudsmana odvijaju takve stavri a da međutim neće niko prstom da mrdne. Mene zabrinjava i ta činjenica da se odgovornost stalno prebacuje na ljude koji su bili needukovani, pošteni, dobri, jadni i žalosni i došli su u situaciju u koju su došli. Zašto se ne prebaci teret dokazivanja sa žiranata na banke."

Banke kao krivce za falsifikovanje dokumenata žiranata navodi i Milan Mijović iz Centra za zaštitu potrošača:

"Na koji način dolazi se do fotografija? Podaci, daje se lična karta na uvid ali ne i da se fotokopira lični kartu i da dijele prijeteljima. To samo može službenik banke."

U opoziciji saglasni da probleme treba da riješe banke i bankarski ombudsman, kao i Centralna banka i Udrženje banaka CG.

Iz Nove srpske demokratije Radojica Živković:

"Mislim da ombudsman nema zakonskog ovlašćenja ništa da preduzme. On je tu samo da savjetuje. Centralna banka je mogla dad a plaćeni oglas u medijima "Pazite se žiranti toga, pazite se toga", i sigurno bi to više njih pročitalo nego što se njih 0.5 odsto obratilo ovdje."

Nadležna nije pak, ni Centralna banka. Darko Bulatović:

"Centralna banka tu nema pravo inspekcijskog nadzora, nad bilo kojim konkretnim slučajem kad je posrijedi zaštita bilo kojeg klijenta. Nadležnosti su prije svega u rukama organa unutrašnjih poslova, pravosudnih organa i tužilaštva."

Zarija Pejović iz Pokreta za promjene pitao je da li je istina da banke u slučajevima stambenih kredita, mijenjaju kamatne kamatne stope bez precizno utvrđenih parametara. Darko Bulatović odgovara:

"Nažalost još ne možemo pronaći neke jednostavne prane mehanizme kojim bi mogli da definišete ili ograničite kamtane stope jer jednostavno polazimo od ustavnog prnicipa koji ekonomski koncept zasniva na punoj slobodi preduzetništva, na punoj slobodi tržišta."

Na kraju sjednice Odbora za ekonomiju zaključke odbora iznio je Radojica Živković:

"Ništa konkretno danas nije rečeno. Ako je ovo doprinos da se žiranitima poboljša situacija ja se iskeno izvinjavam. Ja iskreno želim da se taj problem riješi."

Bankarski ombudsman, međutim, vjeruje, da će problemi biti riješeni donošenjem Zakona o zaštiti klijenata banaka, što je ta institucija i inicirala.